Provođenje projekta "Sigurna hrana je čuvar zdravlja"
ŠTA SU I KOJE SU BOLESTI PRLJAVIH RUKU?
U "bolesti prljavih ruku" ubraja se mnoštvo zaraznih oboljenja različite etiologije. Uzročnici "bolesti prljavih ruku" su virusi (Hepatitis A, poliomijelitis, virusni prolivi), bakterije (trbušni tifus, dizenterija), paraziti (amebna dizenterija, enterobijaza).
NAČIN PRENOŠENJA BOLESTI PRLJAVIH RUKU
Prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika crijevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti. Posrednim dodirom (indirektnim kontaktom) koji se ostvaruje putem zagađenih (kontaminiranih) predmeta i stvari koje je prethodno koristila bolesna osoba ili kliconoša (to mogu biti maramice, peškiri, odjeća, igračke, pribor za jelo, kvake na vratima, baterije za vodu u toaletima, knjige i sl.) mogu se prenijeti zarazne bolesti.
Zato:
- Ruke treba prati ne samo prije jela, već i poslije korišćenja toaleta i u sličnim situacijama. Ako pranje ruku nije odmah izvodljivo (usled nepostojanja uslova) ne treba dodirivati usta, nos ili oči, kao i predmete preko kojih bi se naknadno zagadili prsti sve dok se ne operu ruke.
- Pranje ruku tekućom vodom i sapunom je izuzetno važna preventivna mjera. Ruke (šake) služe kao direktan i kao indirektan put prenošenja zaraznih bolesti, a njihovim pranjem smanjuje se opasnost da se čovek zarazi i da zarazu prenese na druge.
- Posuda sa vodom u kojoj je sapun može da sadrži mikroorganizme - uzročnike zaraznih bolesti, pa je stoga neophodno na takvim mjestima koristiti tečni sapun u zatvorenom sistemu.
- Za brisanje ruku ne smije se upotrebljavati zajednički peškir, već koristiti papirne ubruse ili maramice, fen i sl. ili sačekati da se ruke osuše.
- Epidemiološki gledano, suhi predmeti su bezbjedniji od vlažnih, metalni od plastičnih ili papirnih (na metalnoj površini zarazne klice kraće opstaju), a oni izloženi suncu su bezbjedniji od onih koji su držani u tami.
- Neophodno je higijenski ispravno postupati sa životnim namirnicama na njihovom putu od proizvodnje, transporta, uskladištenja, do rukovanja i serviranja.
- Jako zagađene predmete potrebno je dezinfikovati (dezinfekciono sredstvo koristiti prema uputstvima proizvođača) ili uništiti.
HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKE MJERE ZA SPREČAVANJE NASTANKA I SUZBIJANJE ŠIRENJA BOLESTI PRLJAVIH RUKU
Kada su djeca predškolskog uzrasta u pitanju higijenske mjere za sprečavanje širenja
"bolesti prljavih ruku" sprovode se pasivno, od strane roditelja i vaspitača uz postepen zdravstvenovaspitni rad.
Kod školske populacije treba vršiti direktnu edukaciju iz ove oblasti sa predočavanjem realnih rizika i ozbiljnosti posljedica konkretne zarazne bolesti.
Higijenske mjere:
- Poučavanje, kako dece, tako i odraslih u vezi sa osnovnim elementima higijenskog ponašanja pri korišćenju sanitarnih instalacija i lične higijene.
- U predškolskim i školskim ustanovama omogućiti postojanje: tople vode u sanitarnim prostorijama, tečnog sapuna ili sredstva za dezinfekciju ruku i higijenskih klozeta odvojeno za dječake i djevojčice, čime bi se ohrabrili da ih češće koriste. Pri tome bi trebalo motriti da oni sami aktivno sudeluju u održavanju higijene tih prostora, već samim tim što se pravilno pridržavaju propisanih mjera lične higijene.
- Budno motriti da djeca uvijek koriste čiste sanitarne instalacije
- U situaciji kada postoji povećani rizik od nastanka nekog specifičnog zaraznog oboljenja trebalo bi se postarati da postoji nadzor nad mjerama lične higijene koje deca sprovode u tim ustanovama. Takođe, bilo bi uputno da se oprane ruke brišu papirnim ubrusima za jednokratnu upotrebu, a ne platnenim peškirima.
- Provoditi redovnu kontrolu načina distribucije namirnica (cijelog lanca distribucije), tačnije, samog vozila za dostavu hrane, posuđa, mjesta u kuhinji gde se ta hrana skladišti, kao i sprovođenja mjera lične higijene osoba koje tu hranu služe djeci.
- Obezbijediti pojačanu kontrolu objekata u školskom dvorištu i u neposrednoj blizini škole gde djeca kupuju gotovu hranu.
- Kontinuirana kontrola radnih površina na kojima se hrana priprema.
- Redovne i pojačane mjere održavanja higijene prostorija, nameštaja, dvorišta.
ZDRAVSTVENO VASPITANJE
Opšti ciljevi su:
- Sticanje znanja, formiranje stavova i ponašanja učenika, roditelja i vaspitača u skladu sa zdravim načinom života.
Specifični ciljevi su:
- Da djeca steknu osnovne informacije o zdravlju.
- Da djeca formiraju navike i razviju veštine neophodne za postizanje zdravog ponašanja.
- Da djeca primjene stečeno znanje i vještine u svakodnevnom životu.
- Motivisanje dece i onih koji brinu o djeci (vaspitača, prosvjetnih radnika, roditelja) za zdrav način života.
Download teksta u pdf formatu
